Kulturno – povijesne znamenitosti Sukošana

Nije pouzdano poznato vrijeme nastanka mjesta Sukošana, smještenog desetak kilometara južno od Zadra. Međutim, njegov izvanredni zemljopisni položaj u zaštićenoj luci, nazvanoj Zlatna luka (Portus aureus), te još u moru vidljivim tragovima vile rustike na Barbiru, ilirske tvrđave na Vrčevu, te starog rimskog vodovoda (Vilinski zid), neodoljivo ukazuje na mogućnost nastanka ovog naselja u doba rimskog vladanja na istočno jadranskoj obali. Nažalost, prvi izvorni- pisani spomen Sukošana kao naselja potječe iz 1289. godine, pa o njegovu prethodnom postojanju i življenju ne znamo ništa.

CRKVA SVETOG KASIJANA

Crkva svetog Kasijana je župna crkva smještena u starom selu. Danas je to lijepa kamena građevina sa detaljima romanike i baroka koja je u ovom obliku od XVII. st. , ali po mnogim povjesničarima mnogo skromnija postojala je i prije prvog pisanog spomena ( 1289.g.). Tome u prilog ide pretpostavka da je današnji naziv mjesta proizašao iz naziva San Kasijan.

Uz nju je mnogo kasnije u XX st. sagrađen zvonik po nacrtu poznatog arhitekta i konzervatora Ćirila Ivekovića. A Sukošanci su posebno ponosni na prekrasan zvuk svojih zvona koja i danas imaju važnu ulogu u svakidašnjem životu. Dvorište crkve opasano visokim kamenim zidom „ Ispod kampanela“ ljeti postaje jedinstvena pozornica na kojoj se već niz godina održavaju klapski koncerti. Blagdan sv. Kasijana, zaštitnika Sukošana, slavi se 13. kolovoza kada oko mjesta vjernici idu u procesiji noseći njegov kip.

Sveti Kasijan (lat. Sanctus Cassianus, tal. San Cassiano) je svetac koji se rijetko štuje u našem narodu. Živio je u vrijeme vladavine cara Dioklecijana kada su bili veliki progoni kršćana. Bio je istaknuti Rimljanin i kršćanin. Kao biskup najprije je protjeran iz Tirola gdje je propovijedao je evanđelje, a potom oko 300. g. i iz Rima. Radosnu vijest nastavio je propovijedati u Imoli naročito mladima i djeci. To se nije svidjelo rimskoj vlasti, koja je tražila od njega da se odrekne svoje nauke i prinese žrtve rimskim idolima. Kasijan to nije htio učiniti, pa ga je Carski namjesnik osudio na mučeništvo. Djeca i mladi koje je učio Evanđelju izboli su ga svojim pisaljkama. Tako je Kasijan podnio mučeništvo za Isusa Krista 302. godine. Kršćani u Imoli pokopali su Kasijana u svojem gradu i odmah počeli slaviti kao sveca, a poslije postaje nebeski zaštitnik pokrajine Tirol.

CRKVICA SV. MARTINA

Ako u Sukošan dolazite sa auto-puta, na brežuljku iznad vinograda i maslinika ugledat ćete CRKVICU SV. MARTINA, koja je u davna vremena bila župna crkva srednjovjekovnog sela Prljane.

Građevina romaničkog stilskog obilježja., smještena na području Kaštelina. Prvi spomen datira iz davne 1387.g., svjedok je burne povijesti ovog kraja, pa je u više navrata bila do temelja porušena. Posljednji put srušili su je četnici u domovinskom ratu krajem 1991.g. Mještani i branitelji uvjereni kako ih je Sv. Martin zaštitio u tim burnim vremenima obnavljaju crkvu koja je posvećena 11.XI 2005. g na blagdan Sv. Martina. Na taj dan se svake godine u njoj slavi sveta misa.

NADBISKUPSKI LJETNIKOVAC – PALAC

Ljepotu sukošanske uvale i blagost njegove klime najbolje svjedoči ljetnikovac zadarske nadbiskupije - Palac, sagrađen na umjetno nasutom otočiću usred uvale krajem XV. st., u kojem su ladali crkveni dostojanstvenici grada. Danas na to podsjećaju samo njegovi skromni ostaci, koji svejedno ukazuju na njegovu nekadašnju velebnost.

Dao ga je sagraditi zadarski nadbiskup Matheo Valaresso 1470.g. bila je to palača pravokutnog tlorisa na kat, monumentalnih dimenzija. najznačajniji primjerak ladanjske arhitekture. Za vrijeme kandijskog rata poslužio je za zaštitu sukošanaca od turskih napada.

Danas je to simbol mjesta i naš zaštitni znak. Posebno je lijep u zalasku sunca,kada pruža jedinstveni prizor. U ljetnim mjesecima možete do njega i otplivati.

CRKVICA GOSPE OD MILOSTI

Nalazi se u samom centru starog sela nasuprot kopnenih – Gornjih vrata, na istoimenom trgu. Sagrađena je 1650.g. u vrijeme Kandijskog rata i pošasti kuge, a posvećena je Blaženoj djevici Mariji u znak zahvale što je mjesto poštedjela od kuge koja je u to doba harala ovim krajem.

Svjedoči o vjekovnoj povezanosti sukošanaca sa Blaženom djevicom koja ih je štitila u teškim vremenima.

Na crkvi su ugrađeni otvori za puškarnice, po čemu zaključujemo kako je služila kao zaštitni objekt ispred seoskih vrata.

Zanimljiviji su svakako dovratnici, dva predromanička arhitrava. To su reljefi iz IX i X. St. I bez sumnje potječu sa stare crkve sv. Kasijana.

Uokolo crkve je nekada bilo groblje.

GORNJA VRATA

Nekada su bila ulaz, odnosno izlaz iz utvrđenog Sukošana, to su ujedno i vidljivi ostaci obrambenih zidina kojima je bio opasan, a koje su podigle mletačke vlasti 1468-1470. godine, kako bi zaštitile naselje i ljude.

GRB ZMAJEVIĆA

Na zgradi zvanoj «Biskupija», koja je danas nažalost zapuštena, nasuprot Palacu i danas stoji divan primjerak hrvatskog grboslovlja, kameni grb zadarskog nadbiskupa Vicka Zmajevića